Geoturizam

Iako je u Hrvatska turistička zemlja s ogromnim geoturističkim potencijalom, tek se u posljednjih desetak godina može čuti riječ geoturizam, vid turizma koji se na naša vrata ušuljao stidljivo, kao da ovdje nema što tražiti – a stvarnost je upravo suprotna.

Što je geoturizam? 

U svijetu postoje dva pristupa, odnosno dva donekle različita shvaćanja geoturizma – u užem i širem smislu. To često dovodi do nerazumijevanja značenja samog pojma, kako u javnosti tako i u stručnim krugovima.

U Europi dominira geološki pristup čije korijene nalazimo u 1995. godini kada se pojam geoturizam prvi puta pojavio i to kao geološki turizam – dakle, turizam usmjeren na neživu prirodu kao što su stijene, fosili, geološki oblici poput kanjona i slično. Od tada se definicija geoturizma razrađuje i proširuje, te danas glasi:

“Geoturizam je oblik prirodnog turizma usmjeren na geologiju i prirodni krajolik. Promiče turistički posjet geolokalitetima i zaštitu georaznolikosti, kao i razumijevanje geoznanosti kroz edukaciju. To se postiže posjetama pojedinaca geološkim zanimljivostima, upotrebom geostaza i panoramskih točaka, grupnim obilascima, raznim geoaktivnostima, te obilaskom centara za posjetitelje pojedinih geolokaliteta.” (Newsome & Downling 2010. g.)

G1-geoturisti1-amt2013
Otok Rab, geostaza Premužić 1. Foto: A. Tomša, 2013.

Drugi pristup geoturizmu je geografski koji se uglavnom primjenjuje u Sjedinjenim Američkim Državama, a u širu upotrebu uveo ga je National Geographic Society 2002. godine. Geografska definicija geoturizma izvedena je od geografskih karakteristika prostora, a ne geologije i, osim nežive, obuhvaća i živu prirodu i kulturu.

Dvije glavne skupine prirodnih motiva na koje je geoturizam usredotočen su geološki oblici (npr. krajolici, stijene, fosili) i geološki procesi ( npr. tektonska aktivnost, vulkanski procesi, erozija). Geoturističke atrakcije moguće je podijeliti u tri podskupine po veličini: makro (npr. Grand Canyon), mezo (npr. Tulove grede) i mikro (npr. određeni sloj pješčenjaka s fosilima). Smještajni objekti u okviru geoturizma su u širokom rasponu od hotela, preko geo-odmarališta, do geo-kampova. Aktivnosti su isto tako raznolike jer uključuju sve od turističkih obilazaka geoloških zanimljivosti u prirodi do razgledavanje postava u centru za posjetitelje i virtualnih tura.

G2-kanjon2-amt2014
Kanjon Velika Paklenica. Foto: A. Tomša, 2014.
G3-L12-forampjesc-amt2016
Foraminiferski pješčenjak, Lopar, otok Rab. Foto: A. Tomša, 2016.

Što geoturisti žele posjetiti i doživjeti? 

S obzirom da geoturizam obuhvaća geološke oblike i procese, to mu daje neograničenu paletu geoturističkih atrakcija koje većinom ne ovise o reljefnim i klimatskim zonama, stupnju urbanizacije prostora, trenutačnim vremenskim uvjetima i slično. Kako su geološki motivi sveprisutni, geoturistička ponuda nekog prostora ograničena je samo inovativnošću lokalnih stanovnika i turističkih stručnjaka.

Lopar-amt2014
Info-tabla na geostazi Lopar, otok Rab. Foto: A. Tomša, 2014.

Za uspješnost geoturizma potrebno je, između ostalog, veliku pažnju obratiti na izvrsnost interpretacije. Interpretacija se odnosi na objašnjenje motiva koje geoturisti promatraju, a dolazi u raznim oblicima – od table s objašnjenjem ispred samog geološkog oblika do tiskanog ili digitalnog vodiča po geostazi. Kvalitetna interpretacija znači da je zadovoljena znatiželja i interes posjetitelja koji će možda tako razviti i veći interes za geologiju, a to nadalje dovodi do podizanja svijesti o značaju geokonzervacije (očuvanja geološke baštine) što na kraju rezultira očuvanjem samog temelja geoturističke ponude nekog prostora.

 

G4-amt2011-Mitersill2
Centar za posjetitelje NP Hohe Tauern, Mittersill, Austrija. Foto: A. Tomša, 2011.
GRICdetalj-amt2014
Infocentar Geoparka Otok Rab (u osnivanju), detalj. Foto: A. Tomša, 2014.

Kada turizam postaje GEOturizam?

Danas postoje razni vidovi turizma, mnogi kao atrakcije iskorištavaju prirodne resurse (npr. biciklističke staze, tematski putevi, planinarenje i slično), te je ponekad teško razlučiti što je, a što nije od svega toga geoturizam.

Ukratko, glavne karakteristike geoturizma su sljedeće:

  • Utemeljenost na geologiji
    • motivi i teme usko vezani uz geološke oblike i procese
    • može se razviti i u prirodnom i u urbanom okruženju
  • Održivost
    • geokonzervacija (zaštita geološke baštine)
    • unaprijeđenje lokalne zajednice
  • Edukacija
    • geointerpretacija (objašnjenja geoloških oblika i procesa)
  • Dobrobit za lokalnu zajednicu
    • proširenje turističke ponude (tzv. geoproizvodi – od suvenira i gastronomije, do tematskih smještajnih objekata)
    • produžetak turističke sezone
  • Zadovoljstvo turista
    • geoturist – od potpunog laika do entuzijasta i stručnjaka
G5-geoedukacija1-amt2012
Radionica izrade replika fosila. Foto: A. Tomša, 2012.

Odnos geoturizma prema drugim tipovima turizma 

Geoturizam je uže povezan zajedničkim motivima i profilima posjetitelja s tri druga oblika turizma: ekoturizmom, kulturnim turizmom i avanturizmom.

Distribucija biljnog i životinjskog svijeta – temelja ekoturizma – počiva na utjecaju geološke podloge, koja je pak osnova geoturizma. Zajedničko su im i vrste aktivnosti (šetnje, planinarenje, ronjenje), te općenito učenje o prirodi.

Veza kulturnog turizma i geoturizma je u upotrebi geoloških materijala (npr. građevinski kamen), kao i u kulturno-povjesnom značaju pojedinih geoloških oblika, špiljske umjetnosti i slično.

S avanturizmom geoturizam je tek površno povezan time da su stijene i krajolici “podloga” za sportove poput alpinizma i planinarenja.

Utjecaj geoturizma na okoliš

Svaka ljudska djelatnost ostavlja trag u prirodnom okolišu, bilo privremeni ili trajni, pa tako i geoturizam ima svoje loše strane.

Negativni utjecaj geoturizma na okoliš obuhvaća:

  • postavljanje geoturističke infrastrukture (npr. centri za posjetitelje, uređenje i opremanje geostaza, novi smještajni objekti)
  • oštećenje geostaza i pristupnih puteva uslijed korištenja
  • onečišćenje (bacanje smeća na prostoru geolokaliteta i geostaza)
  • vandalizam (oštećivanje prirodnih objekata – npr. špilja – koji su postali dostupni(ji) posjetiocima uslijed razvoja geoturizma)

Pozitivni utjecaj geoturizma je edukacija (kroz geointerpretaciju) o geologiji općenito i pojedinim geolokalitetima, a time se povećava svijest o važnosti njihove zaštite i očuvanja.

Negativni utjecaj čovjeka na geoturizam 

Kao što geoturistička djelatnost ima veći ili manji nepovoljni utjecaj na okoliš, tako i čovjek može negativno utjecati na geoturizam, što se očituje kroz:

  • oštećivanje geolokaliteta (npr. erozija tla off-road vozilima, uništavanje špiljskih ukrasa, nekontrolirano sakupljanje fosila)
  • oštećivanje geoturističke infrastrukture (npr. uništavanje informativnih tabli)
  • potpuno uništavanje ili znatno oštećivanje geološki značajnih i geoturistički zanimljivih područja (npr. uslijed gradnje hotelskog kompleksa)
  • negativni utjecaj ovisi i o koncentraciji aktivnosti (npr. intenzivna upotreba jedne geostaze znači da je negativni utjecaj uglavnom ograničen na tu stazu i njen neposredni okoliš)
G7-P2_9-amt2013
Oštećena info-tabla na geostazi Premužić 2, otok Rab. Foto: A. Tomša, 2013.

Zbog svega navedenog od izuzetne je važnosti uspostava rendžerske službe na području od geoturističkog značaja. Rendžeri nisu samo “redari” koji opominju vandale, već i edukatori i vodiči. Također je neophodno učiniti kvalitetno planiranje bilo kakvih djelatnosti i zahvata, te osigurati efikasno upravljanje geoturističkom destinacijom u skladu s načelima održivog razvoja.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s