Ovaj tekst o geologiji nastao je zahvaljujući – geologiji. Kemijska olovka korištena u pisanju bilježaka proizvedena je uglavnom od plastike – petrokemijskog proizvoda. Obična olovka na papiru ostavlja trag zahvaljujući mineralu grafitu. Kompjutorski monitor prekriven je staklom koje sadrži mineral kvarc. Na stolu se našla i neizostavna kava u šalici od porculana koji je napravljen od gline. Šalica je na teškom metalnom poslužavniku većim dijelom proizvedenom od minerala željeza. Geologija je toliko prisutna i uobičajena u svakodnevnom životu da mnogi nisu svjesni koliki je značaj te prirodne znanosti.
Riječ “geologija” potječe iz grčkog jezika i u prijevodu doslovno znači “znanost o Zemlji” (grč. geo – Zemlja + logia – znanost, proučavanje). Ljudi koji se bave geologijom zovu se geolozi.
Geologija proučava:
- planet Zemlju
- građu (materijale od kojih se sastoji)
- strukturu (unutrašnji raspored sastavnih dijelova)
- površinske karakteristike i procese koji na nju utječu i oblikuju je
- prošlost – postanak i razvoj
- evoluciju organizama
- druga svemirska čvrsta tijela (planeti, prirodni sateliti, asteroidi, kometi, meteoriti)
Postoji jaka međuovisnost geologije i drugih prirodnih znanosti poput fizike, kemije i biologije, pa tako stručnjaci iz tih područja razmjenjuju znanja i surađuju s geolozima u geološkim istraživanjima.
S obzirom da je Zemlja veliki složeni prirodni sustav, geologija obuhvaća veći broj geoloških disciplina, pri čemu svaka disciplina proučava točno određeni dio Zemljine površine ili unutrašnjosti, ili pak procese koji se u njima i na njima odvijaju. Tako, na primjer, mineralogija proučava minerale – čvrste tvari koje grade stijene; geofizika se bavi Zemljinim magnetskim poljem, širenjem potresnih valova kroz Zemlju i drugim fizičkim procesima; vulkanologija proučava vulkane i vulkanske erupcije, glacijalna geologija bavi se djelovanjem leda na površinu Zemlje, a paleontologija proučava fosile – ostatke i tragove organizama koji su živjeli kroz Zemljinu dugu geološku prošlost. Geolog koji je specijaliziran za neku od geoloških disciplina naziva se prema njenom nazivu – minerolog, vulkanolog, paleontolog i tako dalje.
Metode istraživanja u geologiji dijele se na neposredne (kada je istraživač u izravnom kontaktu s objektom istraživanja) i posredne ili neizravne. Neposredne metode obuhvaćaju terensko i laboratorijsko istraživanje, a posredne metode odnose se na analize snimaka (npr. satelitskih) i podataka dobivenih raznim mjerenjima (npr. magnetskim).
Nemoguće je sa sigurnošću tvrditi koje je najstarije zanimanje na svijetu, ali geologija je svakako dobar kandidat. Prije više od dva milijuna godina naši preci izrađivali su na području Afrike alat od kamena. Prvi “geolozi” vjerojatno su bili praljudi specijalizirani za prepoznavanje odgovarajućeg kamena kojeg su sakupljali za izradu oruđa i oružja.
Danas oruđe i oružje proizvode ljudi nekih drugih zanimanja, no sirovina i dalje dolazi uglavnom iz prirode zahvaljujući istraživačkom radu geologa, ali i stručnjaka iz drugih znanstvenih područja. Geolozi pokušavaju razumjeti razvoj našeg planeta jer poznavanje prošlosti olakšava predviđanje budućih događaja i procesa. Tragovi koji im pomažu u istraživanju nalaze se u stijenama.
Geolozi, dakle, proučavaju:
- materijale koji grade Zemlju
- npr. određuju u kojim stijenama ima nekog metala u dovoljnoj količini da ga se eksploatira, istražuju gdje ima nafte i pitke vode u podzemlju
- procese koji iznutra i izvana djeluju na Zemlju
- razumijevanje prirodnih procesa poput klizanja tla, potresa i vulkanskih erupcija neophodno je za bolju zaštitu ljudi i građevina
- prošlost Zemlje dugu 4.6 milijardi godina
- npr. proučavanje glacijalnih (ledenjačkih) sedimenata pomaže u boljem razumijevanju paleoklime, što omogućava predviđanje promjena klime u budućnosti
I na kraju vratimo se na početak priče. Primjena geoloških istraživanja je raznolika i gotovo neprimjetno utkana u naš svakodnevni život i ljudske djelatnosti. Tako poznavanje geologije prostora omogućava sigurniju gradnju objekata poput tunela, mostova, i brana, a građevinski materijal je u osnovi kamen. Iz ugljena, nafte i plina dobivamo pogonska goriva za sve od vozila do proizvodnje električne energije. Razni proizvodi sadrže naftu i njene derivate – guma, plastika, kozmetika, tkanine, lijekovi, pa čak i hrana. Drago i poludrago kamenje, te metali su minerali koji se vade iz stijena. Dostupnost i kvaliteta pitke vode ovisi o geološkoj podlozi i kretanju vode kroz podzemlje.
Primjera ima nebrojeno mnogo i nije pretjerano reći da je geologija za svakoga – istraživanja se rade i na terenu i u laboratoriju ili kabinetu, u rudniku, na vrhu planine i na oceanskom dnu, ali i proučavajući fotografije drugih planeta, a sve to uz suradnju s drugim znanostima i velikim rasponom primjene rezultata. U najužem smislu, geologija je znanost o planetu na kojem živimo, stoga bi svatko trebao znati ponešto o svojem domu, čak i ako ga životni put ne ponese u geološkom smjeru.
Priče iz kamena 